“Umijeće gubljenja” Alice Zeniter višestruko je nagrađivani roman o bremenitoj povijesti Alžira, Alžirskom ratu, zločinima, imigraciji u Francusku, sabirnim logorima koji su čekali izbjegle, imperijalizmu, rasizmu, siromaštvu, gubitku statusa, jezika, kulture i identiteta i o velikim pukotinama koje je alžirska kolonijalna i ratna priča ostavila kako u tamošnjemu tako i u francuskom društvu, a naročito u obiteljima i pojedincima.
Ova obiteljska saga pokriva tri generacije obitelji alžirskog porijekla koja je nakon alžirsko-francuskog rata 1962. pobjegla u Francusku: Alija, njegovog sina Hamida i unuku Naimu. Naima je rođena i odrasla u Francuskoj, te iako je svjesna svojeg alžirskog porijekla, o obiteljskoj povijesti ne zna gotovo ništa. Pred njom se otvara niz pitanja, prije svega o djedu Aliju i tome zašto je s obitelji otišao iz Alžira nakon rata, kakav je život vodio tamo, u odnosu na ovaj u Francuskoj. Otac Hamid govori kako se ničeg ne sjeća. No, pred Naimom se ukazuje prilika vidjeti Alžir vlastitim očima te potražiti odgovore na sva ta pitanja… Ispisujući osobne sudbine, spisateljica progovara o teškoj povijesti Alžira, Alžirskom ratu, zločinima, imigraciji u Francusku, imperijalizmu, rasizmu, siromaštvu, gubitku statusa, jezika, kulture i identiteta te o utjecaju alžirske kolonijalne i ratne povijesti na pojedince i obitelji, ali i na alžirsko i francusko društvo. Francuska spisateljica alžirskog porijekla za ovaj je roman dobila niz nagrada, među kojima i Prix Goncourt za mlade te Dublin Literary Award.
